Arhive: Anekdote

Schröder‑Devrient, prva velika Leonora u Beethovenovu *Fideliju*, opsesivno je proučavala ulogu—tjednima, da uhvati skladateljevu namjeru. U ključnom trenutku kad Leonora uperi pištolj, na premijeri ju je toliko bilo strah da neće biti savršena da je cijela drhtala… i publika je eksplodirala od oduševljenja. Zaključak: učinak koji nije mogla »odglumiti« maštom nastao je kad je emocija…

Wagner nije imao samo raspoloženja—imao je kostime. Posjetitelji su pričali da bi uletio u sobu u baršunasto‑satenastoj »Meistersinger« opremi kao u tudorskom cosplayu, i da je odjeću mijenjao ovisno o tome tko dolazi. Kad se ispričao što je u kućnom ogrtaču, veličanstveno je rekao da mu je pola ideja u kacigi, a druga polovica u…

Opera početkom 19. stoljeća imala je pravi »super‑tim«: Rubini, Tamburini, Mario i Lablache. Rubini je jednom visoki B‑dur (B‑flat) zgrabio toliko snažno da je slomio ključnu kost—i ipak završio predstavu. Tamburini je spasio večer kad je primadona izostala: obukao je njezin kostim i otpjevao njezin dio u falsetu. Mario je bio talijanski grof koji je…

John Field—skladatelj povezan s nokturnom—imao je učenicu koja je bila odlična na satovima i katastrofa u plaćanju. Nakon što je dugo lovio račun, pokušao je »pravni lijek«: zaprosio ju je. Prihvatila je. Field se poslije šalio da se oženio kako bi prestao držati neplaćene sate—vjerojatno najkreativniji račun u povijesti glazbe.

Stari majstori radili su kao tvornice sadržaja. Handel je ostavio gotovo 400 djela (među njima 43 opere i 19 oratorija). Haydn je napisao oko 800, uključujući 118 simfonija i 83 gudačka kvarteta. Mozartova produkcija je legendarna, a Beethovenov katalog također prelazi 800—ali ima »samo« devet simfonija… onih devet koje se i danas tretira kao svete.

Haydn je u Londonu posjetio atelje Sir Joshua Reynoldsa i vidio portret zvjezdane pjevačice gospođe Billington, naslikane kao da sluša pjevanje anđela. Svidjelo mu se—pa je dodao savršen kompliment: jedina pogreška je što bi anđeli trebali slušati nju.

Danas je moderno rugati se Rossiniju i talijanskoj školi: lijepa glazba, manje »dramske istine«. Ali Rossini je bel canto pomaknuo naprijed: umjesto da pjevači improviziraju ukrase, arije je pisao notu po notu i tražio da se pjeva kako je zapisano. Kad je *Seviljski brijač* na prvoj izvedbi dočekan s negodovanjem, slegnuo je ramenima i otišao…

Opera je oduvijek bila stroj za priče »od ničega do slave«. Jedan je kardinal u vrtu čuo kako pjeva kći njegova kuhara, platio joj školovanje i nastala je slavna »La Gabrielli«, koja je Europom putovala gotovo kao kraljica. Drugi put se biskup žalio da novakinja u samostanu pretvara misu u koncert—pa su je ušutkali… dok…

Kažu da bez Giovannija Battiste Viottija možda ne bi bilo ni Paganinija. Viotti je oblikovao moderno violinsko sviranje—osobito gudalo—stilom koji je spajao plemenitost, širinu, lijep ton i iznenadne bljeskove vatre i okretnosti. Paganini je kasnije gradio na tim temeljima. Viotti je bio poznat ne samo po neovisnosti nego i po dobroti. Jedne je večeri s…

Franza Liszta nazivali su “Paganinijem klavira”, a svjedoci njegova vrhunca tvrdili su da se uzbuđenje ne može opisati. Drugi virtuozi—Hummel, Herz, Thalberg—osvajali su publiku sjajem, ali Liszt je dodao nešto rjeđe: intelekt, maštu i poeziju, spojene s gotovo bezgraničnom tehnikom. On nije samo “svirao”; osvajao je dvoranu. Na pozornicu bi stupio poput generala, strgnuo rukavice,…